Guide: Roles and Expectations in the Unaccompanied Refugee Minor (URM) Program - Kaqchikel
Guide: Roles and Expectations in the Unaccompanied Refugee Minor (URM) Program - Kaqchikel
XAQ´ WUJ PA A WI Q´atb´el: Ri tz´ib´el y ri ni q´utux chupan ri Programa de Menores Refugiados No Acompañados (URM)
FACT SHEET
¿Achike modo xka ru to´ ri programa URM?
Ri programa URM ye ru chajij ri winaq e petenek jutak´el tinamit y q´o modo ye to´x chin ye chae´x EE. UU., ri man rachalalta´, jun winaq ni to´n y man modo ta ye txolin pa ki tinamit.
Ri URM nu ya´ b´eyal chin chajinel- achoch chin ya yake´, achoch kichin moloj winak, chajinel pa a k´aslem y ya ru to´ chin na k´ul a wi kik´in a wachalal chupan ri EE. UU. Kerich´qa ni suj to´nik chin ya to´x pa ru wi ri na wajo´ chin ya k´ase y ya to´x rik´in ri ni chajin a chak´ul, ri ni chajin ri eyal y ri ru pan a wi; tijonik; ronojel ri na rayij na wetamaj pa ru wi ri tinamit y achike modo ya k´ase; y ri modo at q´o wawe, y xa na yec ri k´ochi at petenakpe, ri na chajij y na kanuj.
¿Achike´ ri nu b´en y nu kanuj ri programa URM?
Ri programa URM nu kanuj ri b´eyal chin ri rat y juleychik winaqi´ q´o modo jael´ ye to´x chin utz ki wech, ye to´ox rik´in ki jael ki wujil wawe Estados Unidos y to´nik chin nki k´ul ki chin ki k´uaj jun k´aslem xa ki yo´n. Ronojej re xa q´o modo ni b´anataj roma ri to´nik un ri ri Oficina de Reasentamiento de Refugiados (ORR), pero ri ni k´utux chke ri winak xa nu jel ri jutaq´el tinamit.
Ri rat
- Ta wetamaj y ta b´ana jael ri ni ix chawe chupan ri programa, tijonik y ri ni k´utux chin q´o modo ya samej (xu rat ya samej).
- Ta molo´ a wi y ka ch´on jantape rik´in ri winaq yo´n pan a wi chin ya to´x.
- Ta kusaj jun utzilaj y jak´el ch´onik kik´in konojel chupan ri programa URM:
- Kan ta ij ri na wajo y ri na rayij
- Kan ka tzun y ka ch´on toq ni tz´ub´atej ri ni kanux y ri ni tzijox chin ri ramaj petenakpe
- Ta chajij ri ni k´utux chawe ri pan a ramaj jay kik´in ri a wachil- ta tzijoj ri q´itzij ri toq ya te´el ri ri na b´en
- J´et taq ni ix chawe o ta b´ij jukimaj xu man ya tikirta.
- Kan ka b´yin pa jun k´aslem a yonil.
- NI na ju a wi chupan etzelal b´eyal y man ni k´amonta.
Ri chajinel
- Konojel ri chajinel q´o modo xa ri tata´j, jun winaq ri ni yo´x pa a wi o jun winaq ri ni samej chupan ri jay chin chajinik.
- Nki q´et ronojel ni b´anataj y ri nirayix.
- Ya ru to´ rik´in ronojej ri kan puersa chawe, achel ri q´utu, tziak, ri na wajo chin at ch´ojchoj, jun ramaj chin ya tuxlan jael.
- Xka ru k´ul chupan jun jeb´el ramaj o jun achoch ri ye ru mol winaq y man e k´iyta.
- Ni kikot a wik´in roma ri na wetamaj y nu tz´et ri ya b´yin chupan ri tijonik; y ya ru to´ chin ya kase´ a yonil.
- Konojel ri chajinel ye ch´on rik´in ri yo´x pan a wi.
Ri ni yo´x pa a wi
- Nu k´ul ri y ni ch´on jantape a wik´in.
- Nu chajij chin q´o ronojel ri rat xa puersa chawe. ri winaq re ni ki tz´et ri a wachoch, ri etamab´el, ri na täj, ri a tziak, ri a ch´aqul, ri ya b´e chupan ri chijinik chaqul, ri ya b´yaj, ri na wetamaj chupan ri tinamit re, ri na kanuj pan a k´aslem, y ri chajinik chin ru pan a wi.
- Ensure your basic needs are met. Case managers will coordinate and monitor your housing, education, healthy and appropriate food, clothing, health care, age-appropriate supervision, transportation to appointments, access to fun activities, cultural connection and preservation of ethnic heritage, religious services, and mental health care.
- Ni kanutaj ronojel ri b´eyal chin xta wul ri a wach´alal je.
- Ni ch´on pa a wi pa tijonik, etamab´el ramaj, rik´in ri chajinik chaqul, y ri ronojel ri a wujil chin inmigración/jael..
Q´atoy tzij
Ri tzijonik rik´in jun q´atoy tizj re xa puersa toq q´o na wajo pa a wi, achel ri wujil chin inmigración o ri ni k´utux chawe chupan ri q´atoy jay ri ramaj q´ochi at k´owi. K´o je tinamit xa q´o kik´in juleychik winaj achel ri Defensor Especial Designado por el Tribunal (CASA) o jun Abogado-Tutor Ad Litem (LGAL) chin ya ru to´ ja rat.
- Ri q´atoy tzij chin inmigración xa q´o modo ya ti kito´ chin na k´ul jun wujil chin ya q´oje wawe, xta b´ij ri ni k´utux chawe pa ru wi in inmigración o toq ya tel´el wawe y xa b´chke tzij kik´in ri nki chajij ronojel ri ni b´anataj wawe.
- Ri q´atoy tzij kan ye samej pa jun ramaj q´o modo ya ti ki to´ chupan ri q´atoy jay (q´atoy jay kichin ak´uala) y ya ti ki to´ chin napon pan a wi ri ni k´utux chawe chupan ri ramaj ri at q´owi. (Ri ramaj re xa nu jel ri jutaq´el tinamit.)
Ri ye to´on & ri nki ya tzij chawe pan a ch´abel
- Na ya tzij chupan ri chab´el ni nojovex chupan ronojel ramaj ri ni k´utux, xu kan puersa, at k´ope´, pan oyonib´el o ye to´on pa ru wi ri ni k´utux.
- Ye to´n chupan jun ramaj re o jutaq´el wuj je toq kan puersa.
- Ni yake jael ri ni tzijox y ri a wetaman roma wujil o junchik.