Guide: Roles and Expectations in the Unaccompanied Refugee Minor (URM) Program - Kiche

Guide: Roles and Expectations in the Unaccompanied Refugee Minor (URM) Program - Kiche

UXAQ RECH JUQ’ATTZIJ Cholchak: Uchak xuquje’ ri Kajawax pa ri Kemwach kech Ak’alab’ e Petinaq pa jun chi Tinamit Maj kachi’l (URM)

FACT SHEET

Ri kemwach URM kuya rilik xuquje’ kichajixik ri e winaq e petinaq pa jun chi tinamit xuquje’ nik’aj chi alab’om alitomab’ kecha’ik e k’o pa EE. UU. che maj kitat, chajinel kech chi uwach ri q’atb’altzij on jun alaxik kechajinik xuquje’ man kekowin ta chik ketzalij pa kitinamit.

Ri kemwach URM kunuk’maj taq chajinem — rech achochib’al, achoch kech uk’iyal, jun chi k’aslemal ilawachitalik on ketob’an chech uriqik awachalaxik pa EE. UU. xuquje’ kkiya nik’aj chi pataninem chech rilik taq ri arajawaxik xuquje’ kach’akanik, chi’l taq pataninem kuk’ ajkun, ware’aj xuquje’ na’b’alil. Taq pataninem rech utzwachil xuquje’ k’oxomab’al; tijob’al; tijonem chi rij jas k’olem pa tukelam pa jun k’ak’ b’antajik; xuquje’ jun tijonem chech ato’ik k’olem pa ri q’aq’tewal are che kuk’am awach pacha’ ri ab’antajik xuquje’ kojb’al.

¿Jas taq uwach ri uchak xuquje’ ri karaj ri kemwach URM?

Ri kemwach URM karaj xuquje’ k’o utaqanik chi awech chi’l ri winaq e k’o chech uya’ik chajinem are che kkiya jun utzalaj chajinem xuquje’ utzwachil chi awech, uriqik wuj chi uwach ri q’atb’altzij kech winaq e petinaq pa jun chi tinamit pa Estados Unidos xuquje’ kaweta’maj kak’oji’ atukel. Ri kemwach tojom rumal ri Ja chakub’al rech Kiya’ik winaq e Petinaq pa jun chi Tinamit (ORR), xa k’u utaqanem ri kemwach jalan wi are Tzij ri tinamit k’o wi.

At

  • Chaweta’maj xuquje’ chaterne’j ri kajawatajik rech ri akemwach, tijob’al xuquje’ ri rajawaxik chech jun chak (we ktajin kachakunik).
  • Chiriqa’ iwib’ xuquje’ chich’ab’ej iwib’ amaq’el ruk’ ri ka’ilo ri akaso.
  • Chakojo jun tzijonem k’o uk’ixb’alil xuquje’ jaqalik kuk’ konojel pa ri kemwach URM:
    • Chab’ij ri arajawaxik xuquje’ ri kawaj
    • Chatk’ola pa ri ukojik taq rayinem xuquje’ pa ri unuk’maxik ak’aslemal aq’anoq
    • Chanimaj taq ri taqanem rech k’olib’al rech kachoch ri uk’iyal — chakomonej q’alajisanem  chi ri jas ktajin kab’ano
  • Katb’e pa taq ri asik’inem kb’anik on chaq’atej apanoq naj q’ij k’o wi chech ri q’ij rech asik’ixik.
  • Chwa’lij awach chech uriqik jun jun utzalaj k’axlemal pa tukelam.
  • MAN katk’oji’ ta pa taq b’anoj man utz taj xuquje’ kuk’am loq k’ax.

Chajinelab’

  • Ri chajinelab’ wene are’ e tat nan e chatalik, chajinelab’ chi uwach ri q’atb’altzij on winaq rech ri ja at k’o wi.
  • Uya’ik taq taqanem sib’alaj q’alaj xuquje’ ri kajawatajik.
  • Rilik taq ri arajawaxik ronojel q’ij, pacha’ wa, atz’iyaq, jastaq rech ch’ajanem xuquje’ jun utzalaj k’olib’al katwar wi.
  • Uchajixik pa jun k’olib’al kech ajupaja rechc tob’anem on jun alaj k’olib’al kech e k’i winaq.
  • Uya’ik tijonem xuquje’ rilik ri ab’anom pa ri tijob’al; xuquje’ katob’an chech ak’olem pa atukelam.
  • Ri chajinelab’ rajawaxik ketzijon apan ruk’ ri ka’ilow ri akaso ya’om.

Ilonel taq Kasos

  • Uriqik iwib’ xuquje’ tzijonem amaq’el awuk’.
  • Uya’ik q’alb’al k’u’x che karil taq ri arajawaxik qas kachokonik. Ri ke’ilow taq ri kasos kakichomaj xuquje’ kakiq’atuj ri awachochib’al, tijob’al, utzalaj wa xuquje’ atz’yaqib’al qas utz, rilik qas utz chech ri ajunab’il, ch’ich’ katk’amow wi pa taq ri sik’inem, okem pa taq ri etz’anem, t’iqonem ruk’ ri ab’antajik xuquje’ uk’olik ri uq’inomal ab’antajik, pataninem rech kojb’al xuquje’ ri akunaxik.
    • K’o kitzijonem kuk’ ri chajinelab’ chech unuk’maxik jun cholchak rech taq pataninem pa tukelam xuquje’ kb’an jun utzalaj chak. 
  • Utzukuxik are che kiriq iwib’ kuk’ ri awachalaxik.
  • Katob’an pa uwi’ taq ri pataninem rech tijob’al, petib’al, ajkun xuquje’ rech inmigración/chi uwach q’atb’altzij.

Tob’anelab’

Ri tzijonem ruk’ tob’anel are tzij ri qas arajawaxik, rech ri akaso rech inmigración xuquje’ taq ri jastaq rajawaxik kab’anik rech ri kajawataj pa ri tinamit at k’o wi. Jujun taq tinamit e k’o nik’aj chi kik’utunsanelab’, pacha’ Ajsaqwachom Tob’anel Ya’om rumel ri Q’atb’altzij (CASA) on jun Tob’anel -Chajinel Ad Litem (LGAL) che katob’an ruk’ ri akaso.

  • Ri tob’anelab’ rech inmigración utz ketob’an chech ato’ik chech uriqik jun awuj migratorio chi uwach ri q’atb’altzij, kakik’ulaj uwach taq ri k’otow chi’aj chi rij inmigración on b’yajem pa jun chi tinamit on kata apachike  jastaq chi rij tzijonem kuk’ ri e chajinelab’.
  • Ri ajsaqwachom tob’anelab’ kekowinik katkik’utunsaj pa ri q’atb’altzij rech tukelal (q’atb’altzij kech ak’alab’) xuquje’ katkito’ chech uch’ob’ik taq ri rajawaxik pa ri q’atb’altzij. (Ri q’atunem rech ri q’atb’altzij jalan wi pa nik’aj taq tinamit chik).

Ajq’axel taq tzij

  • Uq’axexik tzij pa ri ach’ab’al qas kakoj pa taq ri asik’inem, are tzij ri rajawaxik, pa winaqil, pa kematz’ib’ on pa ch’aweb’al, xuquje’ kuya nik’aj taq eta’manik rech b’antajik.
  • Kuq’axej tzij rech ri wokaj xuquje’ nik’aj chi wuj are taq rajawaxik.
  • Uk’olik ri usaqil tzij che man kkijab’uj ta ri aq’alajisanem.